Između dva Sajma: novi naslovi

Autor: Istorija, fikcija, mit

 

Mnogo toga je objavljeno između dva Sajma. Ovde smo izdvojili neke od novih izdanja (novi naslovi objavljeni između dva Sajma knjiga, ne računajući prošli, a zaključno sa ovim), one koje smo pročitali i svesrdno preporučujemo, kao i one koje tek nameravamo da pročitamo, ali smatramo da zaslužuju preporuku na osnovu utisaka prenetih iz prethodno pročitanih romana pisaca o kojima je reč. Klasike savremene književne scene poput Kaningema, Lengold i Paunovića smo izostavili zbog vremenskih kriterijuma kojima smo se (između ostalog) vodili, ali ih, kao vanvremenske, uvek podrazumevamo.

Sajam knjiga 2019, Hala 1
Sajam knjiga 2019, Hala 1 (foto: Istorija, fikcija, mit)

Normalni ljudi, Sali Runi (Geopoetika, 2019)

s engleskog preveo Vuk Šećerović

Novi naslovi - Korice knjige Normalni ljudi Sali Runi (Geopoetika, 2019)
Korice knjige Normalni ljudi, Sali Runi (Geopoetika, 2019)

Dvadesetosmogodišnja Sali Runi zasigurno je nešto najbolje što se dogodilo ne samo irskoj i engleskoj, već prvenstveno svetskoj književnoj sceni proteklih godina. Roman Normalni ljudi govori o odnosu dvoje mladih ljudi koji su engleski kritičari poredili sa tangom i umetničkim klizanjem. I da, ovde je to poređenje zaista na mestu – zajedno sa protagonistima romana krećemo se napred-nazad, u zavisnosti od toga koji partner ‘vodi’, dok stil pisanja ove mlade književnice stvara nešto zaista nalik umetničkom klizanju – istovremeno kompleksno i sinhronizovano (naročito kada su u pitanju dijalozi), inteligentno a naizgled ‘lako’ iz ugla posmatrača, tj. čitaoca u ovom slučaju. Normalni ljudi je njen drugi roman, a mi s nestrpljenjem očekujemo i sledeći.  Ovaj roman je bio u širem izboru za Bukerovu nagradu, a proglašen je knjigom godine u Velikoj Britaniji.

Šta kaže izdavač?

S nestrpljenjem očekivani drugi roman autorke o čijem se debitantskom romanu iz 2017. godine mnogo govorilo. Njen novi roman Normalni ljudi ljubavnu priču o momku koji sreće devojku… priča na drugačiji način, baveći se pitanjem mogućnosti iskrene komunikacije u komplikovanom, postironijskom svetu. Njen novi roman još je neobičniji i samosvojniji od njenog prvenca. 

“Budući klasik… ” – Guardian

Pesme, Bob Dilan, (Geopoetika, 2019)

preveli s engleskog Vladimir Kopicl i Muharem Bazdulj; autor propratnih tekstova Zoran Paunović; autor predgovora Vladislav Bajac

Novi naslovi - Korice knjige Pesme, Bob Dilan (Geopoetika, 2019)
Korice knjige Pesme, Bob Dilan (Geopoetika, 2019)

Polemike oko toga da li je Bob Dilan zasluženo dobio Nobelovu nagradu, odnosno da li ga možemo nazvati književnikom, ni nakon tri godine od dodele ne jenjavaju. Profesor Zoran Paunović je “odbranu” zasnivao upravo na tome da su stihovi poezija, iz čega proizilazi da Boba Dilana s punim pravom možemo nazvati književnikom. Ili ipak ne možemo? Nakon što pročitate ovo izdanje, prosudite sami.  

Šta kaže izdavač?

Pred čitaocima je pesnički opus jedne od najvećih živih legendi prošlog i ovog veka; celokupno pedesetogodišnje pesničko stvaralaštvo Boba Dilana. Javnost je po prvi put u prilici da se na jednom mestu uveri u činjenicu da je ovaj kant-autor pre i iznad svega – pisac. Ili nije. Ali, da bi se doneo sud i pojedinačni stav na ovu temu valja poštovati redosled poteza: prvo se Dilanova poezija mora predati na uvid javnosti kako bi mogla da bude i pročitana. 

Linkoln u bardu, Džordž Sonders, (Geopoetika, 2019)

s engleskog prevela Lucy Stevens

Nova izdanja - Korice knjige Linkoln u Bardu, Džordž Sonders
Korice knjige Linkoln u Bardu, Džordž Sonders (Geopoetika, 2019)

Sama činjenica da je u pitanju dobitnik nagrade Buker za 2017. godinu, dovoljna je preporuka (ili bi trebalo da bude) da makar obratite pažnju na ovaj roman. Izvorna ideja romana proistekla je iz drevnog budističog teksta iz 8. veka koji govori o prelaznom stanju svesti između smrti i novog rođenja, poznatog pod nazivom Bardo Todol (Tibetanska knjiga mrtvih), dok je za osnovu uzeta istorijska činjenica da je američki predsednik Abraham Linkoln, nakon smrti svoga sina obilazio njegovu grobnicu, kako bi držao u naručju njegovo telo. Upravo iz ovog spoja nastao je jedan neobičan roman o ljubavi i gubitku.

Šta kaže izdavač?

Dečak Vili Linkoln je zarobljen u prelaznoj oblasti (bardo) gde se duhovi druže i prepiru, dok se u njegovoj duši odvija velika borba. Delom istorijski roman, delom uzbudljiva fantazija, Linkoln u bardu sačinjen je od dugog niza monologa koje izgovaraju različiti glasovi, pretežno duhovi, a prošaran je izvodima iz istorijskih dokumenata, realnih i izmišljenih. Smešten u doba Građanskog rata, ovaj sentimentalan i filozofski roman o važnosti empatije, prenosi čitaocima samu esenciju tuge, a uz sve to začinjen je grotesknim humorom. 

Onaj iznutra, Sem Šepard, (Geopoetika, 2019)

prevela s engleskog Ivana Đurić Paunović

Nova izdanja - Korice knjige Onaj iznutra, Sem Šepard
Korice knjige Onaj iznutra, Sem Šepard (Geopoetika, 2019)

Iako žanrovski pripada romanu, u pitanju je po mišljenju mnogih i svojevrstan memoar Sema Šeparda, dobitnika Pulicerove nagrade, jednog od najpoznatijih američkih dramskih pisaca i glumaca. Uz ovu “pripovest visokog emotivnog naboja” dolazi i predgovor njegove dugogodišnje prijateljice i partnerke Peti Smit. 

Šta kaže izdavač?

Pripovest Sema Šeparda visokog emotivnog naboja, prepuna uspomena, počinje prizorom čoveka koji se nalazi u svojoj kući, u zoru, okružen jasikama i kliktavim smehom kojota, dok u tišini savladava razdaljinu između sadašnjosti i prošlosti. Sve više obuzet uspomenama, vidi sebe u prikolici na filmskom setu gde ga iz ogledala uokvirenog sijalicama posmatra lice kakvo je imao u mladosti. U snovima i u vizijama vidi svog pokojnog oca, vidi i Ameriku svog detinjstva koje više nema, a ono što ga najviše proganja jeste prizor mlade devojke njegovog oca s kojom je i on bio u vezi, što pokreće mehanizam tragedije koja u njemu ostaje zauvek. 

 

Pogledaj arlekine!, Vladimir Nabokov (Dereta, 2019)

preveo s engleskog Zoran Paunović

Nova izdanja - Korice knjige Pogledaj arlekine! Vladimir Nabokov
Korice knjige Pogledaj arlekine! (Dereta, 2019)

Roman Vladimira Nabokova objavljen je u novom izdanju, ali u starom odličnom prevodu našeg profesora, za koji je napisao i predgovor. Zbog toga, a i zbog činjenice da je doktorirao na američkim romanima Vladimira Nabokova, samo ćemo citirati Zorana Paunovića:

To je još jedan, drugačiji od svih dosadašnjih, eksperiment usmeren ka istraživanju mogućnosti uspostavlјanja komplementarnog odnosa i konačnog izmirenja sveta realnosti i sveta piščeve imaginacije. Očekivana prva žrtva takvog eksperimenta jeste, naravno, pripovedač romana. Nјegovo odbacivanje distinkcija između stvarnosti i imaginacije znači prihvatanje pravila igre sveta koji ni pod navodnicima nije označen kao „objektivna realnost”. Tek takvim pristajanjem na postojanje, odnosno izmišlјanje nevidlјivih arlekina, Vadim Vadimovič postaje umetnik, pisac. I ludak, nažalost.

Neutešni, Kazuo Išiguro (Dereta, 2019)

preveo s engleskog Miloš Mitić

Nova izdanja - Korice knjige Neutešni, Kazuo Išiguro
Korice knjige Neutešni (Dereta, 2019)

Novi prevod Išigurovog romana Neutešni (prvi put je objavljena u prevodu Nenada Tomovića 2003. godine) objavljen je u izdanju Derete. Roman u kome, kako navodi naš anglista Zoran Paunović, Kazuo Išiguro sreće Franca Kafku, da bi potom vrlo brzo svako otišao na svoju stranu (“i to, nažalost, u istom romanu”). Da, kritičari generalno nisu bili blagonakloni prema ovom romanu, ali mi obožavamo Išigura, i smatramo da svakako vredi pročitati sve što taj čovek napiše (bili smo istog mišljenja i pre odluke Nobelovog komiteta :)).

Šta kaže izdavač?

Rajder je proslavljeni muzičar koji dolazi u neimenovani centralnoevropski grad kako bi održao najvažniji koncert u svom životu, a da se više ne seća kada je tačno na njega pristao i kakve ga obaveze očekuju. Iako je „najveći živi pijanista” ranije već posetio ovaj grad, ni toga ne može da se seti, ali zato svi drugi, izgleda, to vrlo dobro pamte. Zbunjeni Rajder tako biva uvučen u niz misterioznih događaja van njegove kontrole, koji mu postepeno otkrivaju fragmente mozaika uspomena na zaboravljena prijateljstva i rivalstva, stare ljubavi i rane.

Duga gravitacije, Tomas Pinčon, (Dereta, 2019)

prevela s engleskog Nina Mudžeka

Nova izdanja - Duga gravitacije, Tomas Pinčon
Korice knjige Duga gravitacije (Dereta, 2019)

Sama činjenica da ovaj roman u pogledu značaja i složenosti  kritičari porede sa Džojsovim Uliksom (i to da je već u pitanju kultno delo, ali first things first), nama je dovoljna. Ono što, međutim, treba u ovom slučaju naglasiti je jedno veliko bravo za prevodioca, u ovom slučaju prevoditeljku Ninu Mudžeku (inače, Nina Mudžeka je već afirmisani prevodilac, između ostalog i Džulijana Barnsa, tako da ni u ovaj prevod ne sumnjamo).  

Šta kaže izdavač?

U pitanju je jedinstvena priča enciklopedijskih razmera o besmislenosti rata i uticaju tehnologije na društvo: za vreme Drugog svetskog rata, glavni junaci Pinčonove pripovesti kreću u potragu ne bi li otkrili tajnu misteriozne naprave pod imenom Crna raketa sa serijskim brojem 00000 – smrtonosnog oružja za koje su nacisti verovali da će preokrenuti tok rata. Sam naslov Duga gravitacije referiše kako na cirkularnu i kompleksnu strukturu fabule tako i na putanju „u obliku duge” V-2 rakete, koja, pošto se motor isključi, pod uticajem gravitacije nečujno i sablasno kreće u svoj smrtonosni pohod. 

Jegermajster, Darko Tuševljaković (Arhipelag, 2019)

 

Novi naslovi - Korice knjige Jegermajster, Darko Tuševljaković
Korice knjige Jegermajster (Arhipelag, 2019)

Nas je Darko Tuševljaković ‘kupio’ romanom Jaz iz 2016. godine, za koji je 2017. dobio Evropsku nagradu za književnost. Sam pisac kaže da je knjiga, između ostalog, načinjena od ideja nastalih još u vreme pisanja prethodnog romana, tako da nama već zvuči zanimljivo, a s obzirom na to da nam je poznato kako Darko piše, mislimo da je vredno pažnje.

Šta kaže izdavač?

Dva paralelna toka radnje u romanu Jegermajster ukrštaju se i razrešavaju na uzbudljiv način na izolovanom ostrvu koje se od moguće turističke atrakcije pretvara u poprište unutrašnjih borbi junaka romana i najrazličitijih spoljnih izazova kojima oni postaju izloženi.
Dok odmor na ostrvu postaje košmar, pojava misterioznog jegermajstera u drugom toku romana podstiče glavnog junaka da traga za odgovorima koji mu neprestano izmiču. To su odgovori koji bi mu pomogli da razume okolnosti i činjenice vlastitog života, okruženje u kome se našao, prirodu sveta u kome živi, dileme koje ga razdiru i progone. 

Otkako sam kupila labuda, Tanja Stupar Trifunović (Arhipelag, 2019)

Novi naslovi - Korice knjige Otkako sam kupila labuda
Korice knjige Otkako sam kupila labuda (Arhipelag, 2019)

Novi roman dobitnice Evropske nagrade za književnost govori o ljubavi između dve žene, četrdesetpetogodišnje bibliotekarke i dvadesetogodišnje studentkinje dramaturgije. Prema rečima same autorke, to je roman o usamljenosti i ljubavi. Ali i o tabuima: Ono do čega mi je, takođe, bilo stalo prilikom pisanja jeste da dam glas odbačenim slojevima društva i da pokažem da njihovi životi nisu ništa manje važni od naših, koji smo “prihvaćeni” ili “podobni”.

… Pri tome, pažljivo su motivisani postupci junakinja, njihova rastrzanost u košmaru savremenih svakodnevnih okolnosti, njihova razapetost između strasti i nužnosti, između ljubavi i tabua, između zadatih okolnosti i prekoračenja. Junakinje romana upućene su intenzivno jedna na drugu u razmeni strasti i napetosti, ljubavi i mržnje, svađe i sklada, unutrašnjih potreba i izgovorenih i neizgovorenih strahova. (sa sajta izdavača)

Kintsugi tijela, Senka Marić, (Kontrast, 2019)

 

Novi naslovi - Korice knjige Kintsugi tjela, Senka Marić
Korice knjige Kintsugi tjela (Kontrast, 2019)

Kintsugi je japanska umetnička tehnika popravljanja polomljenih keramičkih predmeta tečnim zlatom ili platinom, sa ciljem da se ta mesta istaknu, ne sakriju. Ovo je ujedno i deo naslova prvog romana mostarske spisateljice Senke Marić, za koji je dobila regionalnu nagradu za književnost Meša Selimović. Knjiga govori o autorkinom iskusvu u borbi sa opakom bolešću, ali kako se navodi u recenziji, to nije knjiga samo o bolesti, već o borbi za dostojanstvo, čulnost i eros.

Roman Senke Marić je nežan i borben, tužan, ali nimalo patetičan, njega konstituiše jedan nesvakidašnje snažan narativ o slabosti. U njemu caruje bolesno telo koje lucidno misli i duboko oseća, koje ume da bude i pobedničko i groteskno, a o tom se telu izjašnjava svesno sapet jezik koji čvrsto spreže sećanja i čitanja, terapije i operacije u staccato rečeničnu artikulaciju.  – Vladislava Gordić Petković

Nikuda ne idem, Rumena Bužarovska (Booka, 2019)

prevela s makedonskog Irena Šentevska

Novi naslovi - korice knjige nikuda ne idem, Rumena Bužarovska
Korice knjige Nikuda ne idem (Booka, 2019)

Beskompromisna, oštra, duhovita, jednom rečju sjajna Rumena Bužarovska. Druga po redu zbirka priča, jednako dobra kao i prva, (ukratko) govori o ljudima zaglavljenim u neželjenim verzijama sopstvenih života, uprkos pokušajima da na ovaj ili onaj način iz istih odu.

Čitanje ovih priča Rumene Bužarovske književno je iskustvo zbog kojeg ćete bez žaljenja propustiti autobus ili avion, nećete biti sigurni da li je jutro ili veče, a možda zaboravite i da odete po dete u obdanište ili na zakazan pregled kod doktora. Sašo Ognenovski 

Mračna kći, Elena Ferante, (Booka, 2019)

prevela s italijanskog Jelena Brborić

Novi naslovi - Korice knjige Mračna kći, Elena Ferante
Korice knjige Mračna kći (Booka, 2019)

Iako je najpoznatija po svojoj Napuljskoj tretralogiji o dvema prijateljicama, Elena Ferante ima šta da ponudi i u romanima mimo nje. Drugi po redu roman koji je kod nas objavljen (a da nije deo tetralogije) nosi naziv Mračna kći. Sigurni smo da i ova naizgled obična priča „simpatično indikativnog“ naziva je sve samo ne obična, tako da je i bez prethodnog čitanja preporučujemo.  

Šta kaže izdavač?

Leda je razvedena žena srednjih godina posvećena svom poslu učiteljice engleskog jezika i svojim dvema ćerkama. Kad one napuste dom kako bi bile s ocem u Kanadi, umesto očekivane usamljenosti i čežnje za njima, Leda shvata da uživa u slobodi i da joj je život postao lakši i lepši.

Odlučuje da ode na odmor u mali priobalni grad na jugu Italije, gde nakon nekoliko mirnih dana upoznaje neobičnu porodicu koja u njoj izaziva nelagodu i služi kao okidač za talas uspomena na njenu mladost, teške i nekonvencionalne odluke koje je donela kao majka i posledice koje su te odluke ostavile na nju i njenu porodicu.

Naizgled obična priča polako prerasta u jezivo suočavanje sa sopstvenom haotičnom prošlošću.

Seks i laži, Lejla Slimani (Clio, 2019)

s francuskog prevela Ljiljana Mirković

Novi naslovi - korice knjige Seks i laži, Lejla Slimani
Korice knjige Seks i laži (Clio, 2019)

Lejlu Slimani smo upoznali kroz romane Uspavaj me i U vrtu ljudoždera. Ovog puta pred sobom imamo nešto drugačije, prevashodno u žanrovskom smislu. U pitanju je svojevrsna ispovest marokanskih žena, zarobljenih u zemlji gde zakon kažnjava i zabranjuje sve intimne odnose izvan braka, prostituciju i homoseksualizam. Okarakterisana je kao livre choc, knjiga koja je malo reći šokirala veći deo marokanske populacije. Verujemo da nije lako čitati ovo, ali svakako ćemo probati.

Moj cilj ovde nije da napišem sociološku studiju, niti da napravim ogled o seksualnosti u Maroku. Ono što sam htela – to je da isporučim sirovu reč. Tu drhtavu a žestoku reč, te priče koje su me uznemirile, potresle, dovodile do besa i katkad do pobune. Poželela sam da se začuju ti često bolni isečci iz života u društvu gde mnogi muškarci i žene radije okreću pogled. – Lejla Slimani

Knjiga Seks i laži je suštinsko suočavanje s intimnim demonima Maroka i snažan apel za univerzalnom slobodom žena da imaju izbor, da budu, da vole i žele. (sa sajta izdavača)

Posljednji muškarac, Muharem Bazdulj (Vulkan, 2019)

 

Novi naslovi - korice knjige Poslednji muškarac, Muharem Bazdulj
Korice knjige Poslednji muškarac (Vulkan, 2019)

Nama je Muharem Bazdulj oduvek bio zanimljiv kao pojava, a kada su njegovi romani u pitanju, pa, čovek zaista ima dara da ispriča priču (ako već niste, pročitajte roman Lutka od marcipana). Radnja ovog romana se dešava u Beču (<3) 2027. godine, ne tako dalekoj budućnosti, koja u ovoj priči postaje distopijska (u jednoj emisiji, prlikom razgovora o ovoj knjizi, dogodio se lapsus (ili nije), te je postala utopijska) – naime, svet ostaje bez muškaraca (ha).

Šta kaže izdavač?

Bazdulj nam majstorski pripoveda životnu priču doktorke Adamović, furiozno duhovito opisuje kakav biva svet kad se desi nezamislivo i sklapa distopiju kakva dosad nije viđena u srpskoj književnosti.
U mnogo čemu drukčiji od prethodnih Bazduljevih romana, Posljednji muškarac vodi čitaoca od Sarajeva do Barselone i od Beča do Filadelfije, u zapletu koji podseća na vrtešku, uz pregršt lepih esejističkih pasaža nalik pogledu s visine na čaroban krajolik. 

Grozota ili…, Slobodan Tišma (Čarobna knjiga, 2019)

 

Novi naslovi - korice knjige Grozota ili... Slobodan Tišma
Korice knjige Grozota ili… (Čarobna knjiga, 2019)

Nakon osam godina pauze, dobitnik NIN-ove nagrade je objavio novi roman. Kako sam kaže, ova knjiga je….

…nastala samo kao pokušaj pisanja i rezultat je nemogućnosti da se pripovedanje ovaploti u formi romana. Put nesreće glavnog junaka Stiva biće trasiran samoubistvom njegovog očuha, koji je završio u talasima Jadranskog mora, zatim kidnapovanjem i silovanjem njegove majke, za šta su odgovorne trolopovske formacije u novom balkanskom ratu, što će imati za posledicu njegov smeštaj u dom za nezbrinutu decu, gde će upoznati svog zaštitnika i svog ubicu, Ljuba Džavola. Ovaj roman je surova pripovest o jednom svetu bez Boga, ali i bez čoveka, u kom je jedini spas od patnje i bola u pisanju kao pseudoumiranju. 

Leave a Comment

Scroll to Top
Scroll to Top