Šta su nam spremili izdavači: Nova izdanja

Autor: Istorija, fikcija, mit

 

Izabrali smo za vas nova izdanja koja su objavljena ili najavljena, a koja će (nadamo se) uskoro biti objavljena. U pitanju su naslovi za koje smo uspeli da pronađemo zvanične najave na sajtu izdavača, dok ćemo ostale dodavati kako budu objavljivani.  

1. Lolita, Vladimir Nabokov (Dereta)

najavljeno

Dereta nam je krajem prošle godine donela sjajne vesti: ova izdavačka kuća otkupila je prava za Nabokovljeva dela – Lolita, Smeh u tami, Očajanje, Dar, Stvarni život Sebastijana Najta i Pričaj, sećanje – čime će upotpuniti ponudu već objavljenih Nabokovljevih naslova.

Lolita
Lolita (foto: Istorija, fikcija, mit)

Sudeći po najavi, prvo će biti objavljeno Nabokovljevo “grešno čedo”, njegov najpoznatiji roman i po mišljenjima mnogih jedna od najlepših ljubavnih priča – Lo. Li. Ta (ok, Lolita). S obzirom na to da spada u književne klasike, i da je lik Lolite i dalje sveprisutan u popularnoj kulturi, smatramo da je (ovde) izlišno govoriti o samom romanu, ali iskoristićemo zato ovu priliku da spomenemo nekoga ko je zaslužan za to što je Lolita uopte dospela do svojih čitalaca. Pre cenzure i ostalih poteškoća sa kojima se suočilo Nabokovljevo grešno čedo, suočilo se, kako to obično i biva, sa svojim stvoriteljem. I da tada nije bilo Vere Nabokov, rukopisi bi ipak goreli. A taj trenutak, kao i njenu ogromnu zaslugu što smo u mogućnosti da čitamo Lolitu u bilo kom izdanju, najbolje je opisao naš anglista Zoran Paunović:

„Pomenutog jesenjeg dana zaključio je da netom započeti roman nije dorastao tako odgovornom zadatku. Svestan da nema prava na grešku, i da za pisca ne postoji teže breme no što je napušteni rukopis, u kanti za smeće iza kuće založio je vatru kojoj je pedantno, s razumljivim mazohističkim uživanjem, krenuo da predaje stranicu po stranicu svog zlehudog romana. Na prvoj od tih stranica bio je ispisan naslov Lolita.

Tada se pojavila Vera. Odgurnula je svog detinjastog supruga u stranu i pohitala da od vatre otima nagorele stranice. Suprug se nije naročito usprotivio, ali je ostao dosledan: isti paganski obred, sa istim romanom, biće tokom naredne tri-četiri godine ponovljen još nekoliko puta. Svoje rođenje, dakle, Lolita duguje Vladimiru Nabokovu; Veri Nabokov duguje život.“ (izvor)

Dominik Svejn u filmu Lolita (foto: imdb.com)

2. Sloboda / Freedom, Džonatan Frenzen (Dereta)

najavljeno

“Govorim, Melisa, da deca ne treba da se slažu sa svojim roditeljima. Tvoji roditelji ne treba da ti budu najbolji prijatelji. Mora da postoji nekakav element pobune. Time sebe definišeš kao osobu.”

Nova izdanja / Sloboda Frenzen
korice prvog izdanja knjige Freedom / Sloboda (foto: dereta.rs)

Niko tako vešto nije prikazao odnos između roditelja i dece kao Džonatan Frenzen u Korekcijama, i retko ko ogoljuje međuljudske odnose bolje od Frenzena, a da se ujedno dotiče i velikih (i aktuelnih) tema, kao što su ekološko razaranje, rat u Iraku, kapitalizam itd. Rad na ovom romanu započeo je 2001. godine, nakon objavljivanja Korekcija. Roman je objavljen devet godina kasnije, a u središtu radnje su Berglundovi, svojevrsno oličenje američkog sna i naizgled savršeno funkcionalna porodica, sve dok ih jedno od njihovo dvoje dece iz tog sna ne probudi i objasni im da stvari zapravo i ne funkcionišu tako. Kombinovanom tehnikom pripovedanja u prvom i trećem licu, Frenzen “izuzetno dinamizuje priču i njene paralelne tokove. Podrobni opisi kapitalističkih / korporacijskih mahinacija i delovanja novca za Frenzena nisu samo poligon razotkrivanja velikih prevara u savremenom svetu nego i područje na kojem se izoštrava i moral pojedinca.” (sa sajta izdavača) Izdavačka kuća Dereta je prethodno objavila Frenzenov roman Korekcije (u prevodu Gorana Kapetanovića), zatim Pjuriti (u prevodu Vesne Stamenković) i 27. grad (u prevodu Miloša Mitića).  

3.Češljugar / The Goldfinch, Dona Tart (Dereta)

najavljeno

Kada pomislimo na romane Done Tart, pomislimo na sam portret ove sjajne književnice. Ma koliko vam ova rečenica zvučala čudno, mistični izgled ove književnice u velikoj meri korespondira sa njenim romanima. Dona Tart autorka je (neko bi rekao svega) tri romana: Tajna istorija, Mali prijatelj i Češljugar.

Nova izdanja / Češljugar Dona Tart
korice knjige The Goldfinch /Češljugar (foto: dereta.rs)

Za svoj poslednji roman objavljen 2014. godine dobila je Pulicerovu nagradu za književnost.  Dve stvari su posebno zanimljive kada je u pitanju književni opus ove spisateljice: romane je pisala gotovo u jednakom u razmaku od deset godina (1992, 2002, 2013) i sva tri su poprilično obimna, posebno The Goldfinch (u originalu ima 784 str., gura nam se sa Uliksom na polici). Iako na samom početku romana upoznajemo već zrelog Tea Dekera, Dona Tart nas ubrzo vraća 14 godina unazad, u čuveni njujorški Met (muzej Metropoliten), gde Teo u terorističkom napadu gubi svoju majku. Međutim, nešto je preživelo eksploziju; iz muzeja izlazi sa jednom slikom u rukama za koju mu je rečeno da je njegova majka posebno volela – u pitanju je Češljugar Rembrantovog učenika Karela Fabricijusa. Od tog trenutka počinje jedno, po mišljenju mnogih kritičara, remek-delo od bildungsromana u režiji Done Tart. Od duhova koji se provlače među redovima kritičari su zapazili Dikensa, Dostojevskog ali ii Rejmonda Čendlera. Pa, sasvim dovoljno. Prošle godine roman je dobio i filmsku adaptaciju koja, nažalost, nije naišla na dobar prijem, ali svakako je hrabro i pokušati staviti ovako nešto na veliko platno.

4. Svedočanstva / The Testaments, Margaret Atvud (Laguna)

prevod s engleskog: Aleksandra Čabraja

objavljeno

Nova izdanja / Svedočanstva
korice knjige Svedočanstva (foto: laguna.rs)

Knjiga na koju su mnogi čekali okruglo 35 godina nastavak je danas verovatno najpoznatijeg romana Margaret Atvud Sluškinjina priča (The Handmaid’s Tale) iz 1985. godine. Najpoznatiji je verovatno zbog više nego uspešne TV ekranizacije, kao i zbog (nažalost) aktuelnosti tema koje obrađuje.

Ono što je, međutim, dobra vest za verne fanove istoimene serije je ta da se nastavak romana, srećom, ne poklapa sa nastavkom serije. Ovog puta imamo tri naratorke; jedna od njih je dobro poznata (ili prigodnije ozloglašena) tetka Lidija, zatim tu je mlada žena po imenu Agnes koja živi u republici Galad, kao i Dejzi koja je nastanjena u Kanadi. Sudbinu ove tri žene pratimo kroz radnju koja se odvija 15 godina nakon događaja iz Sluškinjine priče i osnivanja države Galad, dok teokratski režim na kome ista počiva počinje sve više da se urušava.   

Objavljivanje ovog romana izazvalo je euforiju širom sveta. Amazonu su se usled toga lončići malo pobrkali (poznato i kao došlo je do tehničke greške), pa smo kao rezultat toga dobili čak 800 poslatih (unapred rezervisanih) primeraka knjiga, što nikako nije smelo da se dogodi pre zvaničnog puštanja u prodaju 10. septembra 2019. godine (kritičari, izdavači itd. bili su prinuđeni da potpišu ugovor o poverljivosti, kako bi sve bilo čuvano u strogoj tajnosti do zvaničnog puštanja u prodaju). A puštene su u velikom stilu. Naime, u pitanju je bio svojevrsni performans organizovan ispred knjižare Voterstons u Londonu. Opširinije o tome možete pročitati ovde.  

Elizabet Mos u seriji Sluškinjina priča (foto: sbs.com)

Ovo je ujedno i jedna od knjiga ovenčanih Bukerovom nagradom za 2019. godinu (pored Girl, Woman, Other Bernardin Evaristo). 

5. Nađi me / Find Me Andre Asiman (Štrik)

prevod s engleskog: Tatjana Bižić

objavljeno

Nova izdanja / Nađi me
korice knjige Nađi me (foto: štrik.rs)

Ako ste pogledali film Zovi me svojim imenom (Call me by your name), zasigurno ste i posegnuli za knjigom (kod nas je objavila izdavačka kuća Štrik u prevodu Marije Obadović 2018. godine). A ako ste pročitali ovu knjigu, sigurno ste s nestrpljenjem očekivali nastavak. Andre Asiman je američki pisac egipatskog porekla i najpoznatiji je po svom romanu prvencu iz 2007. godine. Međutim, upravo je filmska adaptacija iz 2018. godine ovaj roman približila čitaocima. Kritičari su ovaj film okarakterisali kao jedan od najsenzualnijih ikada snimljenih, i da, sada svi čekamo nastavak (najavljen je). A dok čekamo, čitamo. Izdavačka kuća Štrik nas je još jednom obradovala i ovog puta objavila prevod knjige samo par meseci nakon premijernog objavljivanja u Sjedinjenim Državama. U nastavku romana pisac nas “vraća u čarobni krug jedne od najvećih romansi moderne književnosti, istražujući i dalje bogatu raznovrsnost strasti i preispitujući svoje složene i tanane likove decenijama nakon njihovog prvog susreta.” (sa sajta izdavača)

Timoti Šalame u filmu Zovi me svojim imenom (foto: FB/Call Me By Your Name)

6. La vita bugiarda degli adulti (The Lying Life of Adults) Elena Ferante (Booka)

najavljeno za 9. jun 2020.

korice knjige La vita bugiarda degli adulti /The Lying Life of Adults

Izdavačka kuća Booka ne staje kada je u pitanju Elena Ferante, i na tome smo im vrlo zahvalni. Najnoviji roman Elene Ferante doživeće svoju premijeru na srpskom istovremeno kada i na engleskom jeziku – 9. juna 2020. godine. U središtu i ovog romana je život u Napulju, u porodici srednje klase, ovog puta sa dvanaestogodišnjom Đovanom u središtu radnje. Elena nam Đovanu prikazuje najpre kao poslušnnu dvanaestogodišnju devojčicu, da bi, nakon što čuje razgovor svojih roditelja, njeno odrastanje krenulo sasvim drugim tokom.

Booka je prethodno u prevodu Jelene Brborić objavila romane Dani napuštenosti i Mračna kći, kao i verovatno najpopularniju Napuljsku tetralogiju (u prevodu Jelene Brborić i Mirjane Ognjanović (Moja genijalna prijateljica)), koja je i uspešno ekranizovana (ovih dana možete pogledati i drugu sezonu). Iz ove izdavačke kuće  za oktobar 2020. godine su najavili i njen roman L’amore molesto, koji je dobio i svoju filmsku adaptaciju  1995 godine.

Lena i Lila (Moja genijalna prijateljica) (foto: FB/My Brilliant Friend)

7. Osmica, Rumena Bužarovska (Booka)

najavljeno za novembar 2020.

Nova izdanja / Osmica
hrvatsko izdanje zbirke Osmica (Algoritam)

Jedva čekamo. Ovo je druga po redu Rumenina zbirka priča, objavljena nakon Žvrljotina (2007). Osmica je u Makedoniji objavljena 2010. godine. U međuvremenu je u objavljena u hrvatskom prevodu, a uskoro će se pojaviti i u prevodu na srpski. Zbirka se sastoji se od osam priča (od kojih je jedna preuzeta iz Žvrljotina). Naslov Osmica takođe „zgodno referira na upaljeni zub, osmicu, jedne od protagonistica. Kratke pripovjetke, ulomci života, u središte stavljaju ženu u različitim životnim razdobljima u kojima je neizbježno izložena traumatičnim događajima. Svojom hiperosjetljivošću Bužarovska osjeća ženu i njezin otpor u davno uspostavljenom patrijarhalnom društvu. Njezine su priče potresne zato što ih živimo, upravo sada.“ (izvor: mvinfo.hr / Magdalena Blažević)

Booka je prethodno u prevodu Irene Šentevske objavila još dve Rumenine zbike priča: Moj muž (2017) kao i Nikuda ne idem (2019) koju smo već spominjali (ovde).

Za kraj ćemo i mi preneti citat Kristiana Novaka: „Čitajte Bužarovsku, ona je nas sve pročitala!“

8. Moravska noć / Die Morawische Nacht, Peter Handke (Laguna)

prevod s nemačkog: Žarko Radaković

objavljeno

Nova izdanja / Moravska noć
korice knjige Moravska noć (foto: laguna.rs)

I pored činjenice da je ovenčan Nobelovom nagradom za književnost za 2019. godinu, malo se govori o književnosti kada se spomene ime ovog književnika. Baš iz tog razloga je možda najbolje uzeti knjige u ruke i čitati, jer kako sam pisac ističe, u središtu nije on, već književnost, ili bi tako makar trebalo da bude. U svakom slučaju, Laguna je pored ovog romana objavila i Veliki pad (u prevodu Žarka Radakovića) kao i Golmanov strah od penala (u prevodu Drinke Gojković), a za mart najavljuje i roman Kratko pismo za dugi rastanak (u prevodu Žarka Radakovića). Der Spiegel navodi da je Moravska noć najbolje Handkeovo delo. Iz gorenavedenih razloga, izdvojili smo odlomak (početak) iz romana, pa sami prosudite o čemu bi trebalo govoriti kada se spomene ime ovog pisca:

“Svaka zemlja ima svoj Samarkand i svoju Numansiju. U onoj noći oba ta mesta bila su ovde kod nas, tu na Moravi. Numansija, na iberijskoj visiji, beše nekada poslednje pribežište i uporište pred Rimskim carstvom; Samarkand, ma šta to mesto predstavljalo u istoriji, bilo je i ostalo kao iz  bajke;  i  biće  ono,  mimo  povesti,  kao  iz  bajke.  Mesto  pribežišta  na  Moravi  preuzeo  je  jedan  brod,  po  svemu  sudeći pre  manji,  zvani  „hotel“,  ali  u  prvom  redu  je  on  već dugo, Autoru, bivšem autoru, služio kao stan. Natpis „hotel“ bio je samo kamuflaža: ko je te noći pitao za sobu, kabinu, odmah mu je rečeno „nema mesta“. Pitati dalje bilo je takoreći besmisleno, i to ne samo zato što se brod svaki put nalazio na mestu na reci do kojeg nije bilo pravog prilaza. Ako se neko nekada i probio do broda, beše privučen u najboljem slučaju oznakom „hotel“ koja je u pomrčini iz daljine svetlela kao: Moravska noć.”

Osim pomenutih romana, objavljeno je i drugo izdanje romana Don Huan (izdavačka kuća Clio), takođe u prevodu Žarka Radakovića.

9. Ministarstvo straha / The Ministry of Fear, Grejam Grin (Čarobna knjiga)

prevod: Ljerka Radović

objavljeno

korice knjige Ministarstvo straha (foto: carobnaknjiga.com)

Za većinu čitalaca Grejam Grin poznat isključivo kao pisac romana Treći čovek i Kraj jedne ljubavne priče. Mnoga njegova dela ostala su u senci dva pomenuta romana, delom zbog uspešnih ekranizacija, a delom jer ostala dela nisu na pravi način ni stigla do naših čitalaca. Baš u danima kada nastaje i ovaj tekst, izdavačka kuća Čarobna knjiga je nakon pedeset godina objavila prevod njegovog romana Ministarstvo straha. U središtu priče je Artur Rou, bivši novinar, ali, kako se navodi, i bivši čovek. Rou zapravo ne zna ko je; nakon što je osuđen za ubistvo iz milosrđa i potom otpušten sa psihijatrijskog zatvorskog odeljenja, mučen sopstvenom krivicom, Rou upada u zamršeno klupko iz koga  će morati da se ispetlja i odbrani od nacističkih špijuna.

Ministarstvom straha Grejam Grin naziva sistem kontrole razvijen od strane nacističkog režima koji je podrazumevao pravljenje baze podataka pojedinaca kako bi ih po potrebi istim ucenjivali i primoravali na saradnju. On je u svojim romanima stvorio “svet večite hajke i egzistencijalnog nemira, svet koji će zbog svoje upečatljive i sasvim obične atmosfere – negde između mučne realnosti i ne mnogo lepšeg sna – postati poznat pod imenom “Grinlend”. (Zoran Paunović; iz zbirke eseja Istorija, fikcija, mit)

Roman je objavljen 1943. godine, a 1944. dobio je i čuvenu filmsku adaptaciju u režiji Frica Langa.

10. Nedužan / The Innocent, Ijan Makjuan (Čarobna knjiga)

prevod s engleskog: Vladimir D. Janković

objavljeno

Novi naslovi / Nedužan
korice knjige Nedužan (foto: carobnaknjiga.rs)

Engleski pisac Ijan Makjuan, između ostalog i dobitnik Bukerove nagrade (za roman Amsterdam), za nas je bio i ostao pisac romana Iskupljenje (Atonement). Međutim, njegov roman Nedužan (u Britaniji objavljen 1990. godine), prema mišljenju nekih kritičara njegovo je najbolje delo. Priča prati dvadesetpetogodišnjeg Leonarda Marnama, koji sticajem okolnosti postaje deo strogo poverljive obaveštajne operacije. I “mada radnja ovog romana po narativnoj napetosti stoji rame uz rame sa svakim trilerom, posredi je i istovremeno studija karaktera mladića koji dozreva u bizarnim okolnostima, kao i razlika između pripadnika raznih nacija… Makjuanov ispoliran i precizan stil postavlja ovu knjigu u sam vrh žanra.” (sa sajta izdavača)

Ijan Makjuan je jedan on najprevođenjih pisaca na srpski jezik. Do sada su prevedeni naslovi Amsterdam u izdanju izdavačke kuće Paideia i prevodu Raše Sekulovića, Istrajna ljubav (Paideia) u prevodu Ksenije Todorović, Iskupljenje, Subota, Sanjar, Čezil Bič, Betonski vrt, Solar u prevodu Arijane Božović, kao i Geometrija tela (u prevodu Arijane Božović i Borivoja Gerzića). Čarobna knjiga objavila je novije naslove – Zakon o deci, Dete u vremenu, Orahova ljuska i Mašine kao ja – u prevodu Vladimira D. Jankovića.  

Po svemu sudeći, biće ovo uzbudljiva književna godina…

 

 

Leave a Comment

Scroll to Top
Scroll to Top